Gịnị bụ cholesterol ma gịnị kpatara anyị ji achọ ya?

Pin
Send
Share
Send

Kọlestrọl dị mma ka ọ dị njọ?

Cholesterol bụ ihe dị mkpa maka ịkpụzi akpụkpọ anụ. Ọ na-enye ha ike na permeability, nke pụtara ikike inweta ihe oriri.
Ngwakọta nke abụba a dị anyị mkpa:

  • maka njikọta vitamin D;
  • maka njikọ homonụ: cortisol, estrogen, progesterone, testosterone;
  • maka mmepụta nke bile acid.

Na mgbakwunye, cholesterol na-echebe mkpụrụ ndụ ọbara uhie site na nsị hemolytic. Ma: cholesterol bụ akụkụ nke sel ụbụrụ na akwara akwara.

Ahụ mmadụ chọrọ cholesterol na nha ụfọdụ.
Nnukwu ọrụ dị oke mkpa ga - arụ ọrụ naanị site na ihe bara uru. Kedu ihe kpatara mgbasa ozi ji ekwu maka ihe egwu dị na cholesterol ma gbochie ojiji ya? Gịnị kpatara na cholesterol dị oke mma dịka shuga dị elu maka ndị ọrịa mamịrị? Ka anyị leba anya n'okwu a, tulee ụdị cholesterol na mmetụta ha n'ahụ ahụ onye ọrịa mamịrị.

Cholesterol na iberibe arịa ọbara

Nke a bụ eziokwu na-atọ ụtọ maka ndị na-akwado nri cholesterol: 80% nke kọlestrọl bụ arụ n'ime ahụ mmadụ (site na mkpụrụ ndụ imeju). Naanị 20% ndị fọdụrụ bụ nri.
Mmụba cholesterol na - eme n’anụ n’okpuru ọnọdụ ụfọdụ. Ọ bụrụ na arịa adịkwaghị akwara mkpụrụ ndụ akwara, a na-ewepụta ụba cholesterol. Ọ na-edozi microcracks ma rams ha, na-egbochi imebi uru ahụ vaskụla ọzọ.

Mmụba nke ogo cholesterol na-a narụ ego na-eme ka oghere nke arịa ahụ na-akpaghasị usoro ọbara. Ọbara arịa ndị a na - akụghị afọ nke jupụtara na cholesterol plaques na - akpata nkụchi obi, ọrịa strok, nkụchi obi, na ọrịa ndị ọzọ.

Site na cholesterol dị elu, ọ dị mkpa ịtụgharị uche na ndụ ahụ wee hapụ mmetụta nke ihe ndị na-ebelata ịba ụba nke arịa ọbara, na-etolite microcracks ma si otú a na-akpata ụba cholesterol na imeju mmadụ.

  • Oké ibu na iji abụba trans.
  • Enweghị eriri na nri na eriri afọ.
  • Arụ ọrụ.
  • Okingụ sịga, mmanya na nsị na-egbu egbu (dịka ọmụmaatụ, uzuoku nke ugbo ala na obodo mepere emepe, nsị gburugburu ebe obibi - fatịlaịza na akwụkwọ nri, mkpụrụ osisi na ala mmiri)
  • Enweghị nri nke anụ ahụ na-emetụta akwara (vitamin, karịsịa A, C, E na P, Chọpụta akụkụ na ihe ndị ọzọ maka ịmụgharị mkpụrụ ndụ).
  • Onu ogugu n’enweghi ego aghara aghara.
  • Ọrịa shuga mellitus. Onye na-arịa ọrịa shuga na-enweta cholesterol ọbara n'ọbara mgbe niile.

Kedu ihe kpatara arịa ji arịa ọrịa shuga na -emepụta oke ibu nke ihe abụba?

Ọrịa shuga na cholesterol: kedu ka nke a si eme?

Na ọrịa shuga mellitus, mgbanwe mbụ na-adịghị mma na-etolite na arịa nke mmadụ. Ọbara dị ụtọ na-ebelata ịdọ aka ha na abawanye. Na mgbakwunye, ọrịa shuga na-emepụta oke ụba radicals.

Radicals n'efu bụ sel nwere ọrụ kemịkal dị elu. Nke a bụ oxygen, nke otu electron tụfuru ma ghọọ onye na - arụ ọrụ oxidizing. N'ime ahụ mmadụ, oxidizing radicals dị mkpa iji lụsoo ọrịa ọgụ.

Na ọrịa shuga, mmepụta nke radicals na-abawanye nke ukwuu. Ọkpụkpụ arịa ọbara na-ebelata ọbara ọgbụgba na-abụ usoro mkpali na arịa yana anụ ahụ gbara ha gburugburu. Ndị agha nke ndị agha na --emeghị ihe ọ bụla na - eme ihe iji lụ ọgụ maka mbufụt ọgbụgbọ. Ya mere, etolite otutu microcracks.

Isi mmalite nke radicals arụ ọrụ nwere ike ịbụ ọ bụghị naanị ụmụ irighiri oxygen, kamakwa nitrogen, chlorine, na hydrogen. Iji maa atụ, n’ime anwụrụ ọkụ sịga, a na -emeju nchịkọta nitrogen na sọlfọ na-arụ ọrụ, ha na-emebi (oxidize) sel ngụ.

Mgbanwe cholesterol: Ọ dị mma na jọọ njọ

Ọrụ dị mkpa na usoro nke ịdebe cholesterol na-egwuri egwu site na mgbanwe nke abụba. Cholesterol mmiri na-egbu egbu bụ mmanya na-egbu egbu. Ọ dịghị agbaze na mmiri mmiri (n’ime ọbara, mmiri). N'ime ọbara mmadụ, kọlestrọl dị na protein. Ihe nchebe ndị a akọwapụtara nke ọma bụ ndị na - ebugharị ụmụ irighiri mmiri cholesterol.

A na - akpọ protein nke cholesterol na protein onye na - ebu ebu. N'ime akwụkwọ mmụta ahụike, a na-ahọpụta ụdị ụdị ogige abụọ dị iche iche:

  • njupụta dị ukwuu lipoproteins (HDL). Nnukwu molekul a na-agbanye n'ọbara, emepụtakwala ma ọ bụ tinye ya na mgbidi nke arịa ọbara (palestarol plaques). Maka mfe ịkọwa, a na - akpọ kọlọk protein cholesterol dị elu nke a “ezigbo” ma ọ bụ alfa-cholesterol.
  • lipoproteins dị ala (LDL). Ebere pere mpe na -akpori n’ime ọbara ma na-enwekarị mmiri. Ha na - etolite ngwugwu a na - akpọ cholesterol na mgbidi nke arịa ọbara. A na-akpọ ihe owuwu a “ihe jọrọ njọ” ma ọ bụ cholesterol beta.

Typesdị cholesterol dị mma "na-adịghị mma" ga-adịrị n'ọbara mmadụ n'ụfọdụ. Ha na-arụ ọrụ dị iche iche. "Ezigbo" - na - ewepu cholesterol site na anụ ahụ. Na mgbakwunye, ọ na - enweta cholesterol dị ukwuu ma na - ewepụkwa ya n'ahụ (site na eriri afọ). "Ihe ojoo" - na-ebufe cholesterol na akwara maka owuwu sel ọhụrụ, mmepụta nke homonụ na bile acids.

Nyocha ọbara maka cholesterol

Nnwale nyocha ahụike nke na-enye ozi gbasara ogo cholesterol dị mma “nke dị mma” na ọbara gị ka a na-akpọ nnwale mmachi ọbara. A na-akpọ nsonaazụ nke nyocha a profaịlụ. O gosiputara ego cholesterol zuru ezu na mmeghari ya (alfa na beta), yana ihe di n’ime triglycerides.
Ọnụ ọgụgụ cholesterol dị n'ọbara kwesịrị ịdị na okirikiri nke 3-5 mol / L maka onye ahụike yana ihe ruru 4.5 mmol / L maka onye ọrịa nwere ọrịa shuga.

  • N'otu oge, 20% nke ngụkọta cholesterol kwesịrị ka ọ bụrụ na 'lipoprotein dị mma' (site na 1.4 ruo 2 mmol / L maka ụmụ nwanyị na site na 1.7 ruo mol / L maka ụmụ nwoke).
  • Ekwesịrị inye 70% nke cholesterol zuru oke na "ọjọọ" lipoprotein (ihe ruru 4 mmol / l, n'agbanyeghị agbụrụ nwoke).

Excessnwebiga ọnụnọ nke beta-cholesterol na - eduga na atherosclerosis vaskụla (enwere ike ịchọta ọrịa a n'isiokwu a). Ya mere, ndị ọrịa na-arịa ọrịa shuga mellitus na-eme nyocha a kwa ọnwa isii (iji chọpụta ihe ize ndụ nke nsogbu vaskụla ma were usoro oge iji belata LDL n'ọbara).

Enweghi cholesterol obula di njo dika ihe ha riri. N'inweghi oke alpha-cholesterol nke ezughi oke, ncheta na echiche na-esighi ike, nkụda mmụọ pụtara. Site na enweghi cholesterol beta dị “ala”, ihe ndị na-enye nsogbu n’ịgbanye cholesterol n’ahụ mkpụrụ ndụ, nke pụtara na usoro ịkpụzi, mmepụta homonụ na bele na-ebelata, mgbaze nri na-agbagha.

Ọrịa shuga na nri cholesterol

Mmadu jiri nri cho 20 cholesterol. Kpa cholesterol n'ime menu apụtachaghị nkwụnye cholesterol. Eziokwu bụ na maka agụmakwụkwọ ha, ezughị naanị inwe kọlọtọ "ọjọọ". Microdamage na arịa cholesterol na-etolite dị mkpa.

Na ọrịa shuga, nsogbu vaskụla bụ nsonaazụ mbụ nke ọrịa ahụ.
Ndị ọrịa mamịrị ga-amachi oke nwere abụba na-abanye n'ahụ ya. Họrọkwa ị treatụ ụdị abụba na nri, erila abụba anụmanụ na ngwaahịa nwere abụba trans. Nke a bụ ndepụta nke ngwaahịa dị mkpa oke na menu nke onye ọrịa nwere ọrịa shuga:

  • Achịcha abụba (anụ ezi, nwa atụrụ), anụ mmiri na-egbu egbu (caviar na-acha ọbara ọbara, oporo) na offal (imeju, akụrụ, obi) nwere oke. Nwere ike iri nri ọkụkọ, azụ nwere obere (hake, cod, pike perch, pike, flounder).
  • A na-ewepu saus, anụ a okedụrụ anwụrụ, anụ mkpọ na azụ, maịrọs (nwere abụba trans).
  • A na-ewepụ nri, ngwa ngwa ngwa ngwa na achịcha (ụlọ ọrụ nri ọgbara ọhụrụ na-arụ ọrụ na ndabere nke fats dị ọnụ ala ma ọ bụ mmanụ nkwụ dị ọnụ ala).
Kedu ihe nwere ike ịrịa ọrịa mamịrị n'ime abụba:

  • Mmanụ nri (sunflower, linse, olive, ma ọ bụghị nkwụ - o nwere ọtụtụ abụba juru eju na carcinogens, ọ bụghị soy - a na-ebelata abamuru nke soybean site na ike ya iji mee ka ọbara sie ike).
  • Ngwaahịa mmiri ara ehi dị obere.

Asureskpụrụ iji belata cholesterol na ọrịa shuga

  • Ọrụ anụ ahụ;
  • ọjụjụ nke igbu onwe ya;
  • igbochi abụba na menu;
  • ụba eriri na menu;
  • antioxidants, Chọpụta ihe, vitamin;
  • yana ịchịkwa carbohydrates siri ike na nri iji belata oke shuga dị n’ọbara iji meziwanye ịdị ọcha nke arịa ọbara.

Vitamin bụ ọgwụ antioxidant dị ike (maka vitamin na ihe ha chọrọ kwa ụbọchị, lee isiokwu a). Ha na-achịkwa ego nke radicals n'efu (hụ na enwere nguzozi mmeghachi omume redox). Na ọrịa shuga, anụ ahụ n’onwe ya enweghị ike ịnagide ọnụ ọgụgụ dị ukwuu nke ndị na - arụ ọrụ oxidizing (radicals).

Enyemaka dị mkpa kwesịrị ịgba mbọ hụ na ọnụnọ ihe ndị a dị n’anụ ahụ:

  • A na - agwakọta ọgwụ na - egbu egbu n'ime ahụ - ihe na - eme mmiri ahụ bụ glutathione. A na-emepụta ya n'oge mgbatị ahụ na ọnụnọ nke vitamin B.
  • Anata site na mpụga:
    • mineral (selenium, magnesium, ọla kọpa) - ya na akwụkwọ nri na ọka;
    • vitamin E (ahihia, akwukwo nri, bran), C (nkpuru osisi na nkpuru osisi).
    • flavonoids (belata ego nke cholesterol dị ala) - dị na mkpụrụ osisi citrus.
Ọrịa ndị ọrịa mamịrị chọrọ nlebara anya mgbe niile usoro dị iche iche. Ọ dị mkpa tụọ ọkwa shuga dị n'ọbara, acetone n'ime mmamịrị, ọbara mgbali elu na oke nke cholesterol dị "ala". Njikwa cholesterol ga - enye ohere mkpebi nke oge nke ọdịdị nke atherosclerosis ma mee ihe iji mee ka arịa ọbara sie ike ma mezie ihe oriri.

Pin
Send
Share
Send